KOLIKO KOŠTA STUDIRANJE Šta sve roditelji akademaca moraju da plate

Studenti iz unutrašnjosti koji školovanje žele da nastave u jednom od univerzitetskih centara u Srbiji računaju na finansijsku pomoć roditelja, koja se odnosi na sve: od stanarine, do školarine.

Najpovoljnije prolaze roditelji čija se deca upišu na budžet, dobiju stipendiju i dom.

– Smeštaj u domu mesečno košta 1.430 dinara, tri obroka u menzi oko 5.000, prevoz 1.120 dinara. Sve to pokriva moja stipendija od 8.400 dinara, te mi roditelji šalju oko 100 evra mesečno, za sitne troškove i da se vratim kući – kaže Milena Vasić iz Leskovca koja na budžetu studira u Beogradu.

I bez stipendije, za mnoge roditelje je ovo dobra opcija.

– Sin mi je na budžetu, ćerka nije, ali oboje su u domu. Za nju su soba i hrana po ekonomskim cenama bili tri puta skuplji, tj. oko 8.000 za smeštaj i oko 12.000 za hranu, ali to mi je i dalje povoljnije nego da su stanovali privatno – objašnjava Radica Grbić iz Valjeva.

A kako i ne bi, kada mesečno za stanovanje i komunalije studenti moraju da plate oko 250 evra u Beogradu, 150 u Novom Sadu i 150 u Nišu.

– Kirija i računi mesečno su oko 150 evra. Roditelji pokrivaju telefon, ratu za lap-top, trošak i hranu, a kad se tome dodaju odeća i obuća, koštam ih oko 3.800 evra godišnje – smatra Vesna Radonjić iz Zrenjanina koja na budžetu studira u Kragujevcu.

Trosoban stan u blizini Medicinskog fakulteta u Kragujevcu Vesna sa cimerkama iznajmljuje za 300 evra – ta bi ih lokacija u Beogradu koštala i tri puta više.

Najveći udar na budžet je svakako školarina, koju mnoge porodice rešavaju kreditom. Zanimljivo je da je u skoro svim gradovima jeftinije školovati buduće inženjere nego umetnike i prosvetne radnike.

Najperspektivnije zanimanje košta i najviše, te tako školarina budućih IT stručnjaka na privatnom računarskom fakultetu u Beogradu iznosi 330.000 dinara, a na ETF-u 243.000.

– Pored školarine, još oko 2.500 evra smo morali da damo na uređaje, dobar računar, seminare. Predviđam da ćemo do kraja školovanja na njega dati između 16.000 i 20.000 evra, samo na školarinu, ali verujemo da će se taj novac brzo vratiti kada se moj sin zaposli – nada se Danica Simeunović iz Beograda.

Buduće arhitekte i lekare takođe je skupo podići. Medicinske fakultete malo njih upisuje na samofinansiranju, ali zato su njihovi udžbenici među najskupljima – koštaju između 200 i 300 evra po godini. Kada se tome dodaju mantili, stetoskop u III godini i privatni časovi koje mnogi pohađaju, budžet na Medicinskom može da košta koliko i samofinansiranje na nekom drugom fakultetu.

Studenti arhitekture tvrde da oko 3.000 dinara nedeljno daju na prateći materijal i još oko 5.000 godišnje na prijave ispita. Izrada jedne makete košta ih oko 20.000 dinara, koliko tokom godine daju i na knjige.

Oktobar – najskuplji mesec u godini

Početak akademske godine uvek je „najčupaviji“, tvrde roditelji starijih studenata.

– Od sredine leta polako odvajam za knjige, praktikume, kopije, pribor, upise, studentske kartice, članarine za biblioteku, ali i potrepštine za stan i malo veći džeparac – kaže Jelena Mrkša, mama dvojice studenata iz Zrenjanina.

Izvor: www.blic.rs

SHARE

Pročitajte ostale članke iz ove kategorije: