Erasmus kroz vizuru bosanskohercegovačkog studenta

Vjerovatno je većina Vas čula za Erasmus program, koji studentima visokoškolskih ustanova, u državama koje učestvuju u programu, omogućava studiranje u drugoj državi u trajanju od 3 do 12 mjeseci.

Erasmus program podstiče razmjenu profesora, transnacionalni razvoj nastavnih programa, ali središnji dio ovog programa zauzima razmjena studenata. Kao što smo već upoznati sa situacijom u našoj državi i znamo da se danas malo pozornosti poklanja studentima, možemo biti sretni da postoji jedna ovakva organizacija. Odgovore na pitanja kao što su:„Šta Erasmus nudi?“, „Kakvi su dojmovi nekoga ko je učestvovao u programu?“, „Da li takva iskustva mijenjaju čovjeka?“ i još mnoga druga,  saznat ćemo kroz razgovor sa jednim od učesnika Erasmus programa na fakultetu u Turskoj.

Na pitanje „Šta vas je potaknulo da se prijavite na Erasmus razmjenu?“, kazao nam je :

Na Erasmus razmjenu sam se prijavio prvenstveno iz razloga što sam htio studirati vani i osjetit kako je to biti student u drugoj državi, a u mom slučaju i na drugom kontinentu. Također mislim da bi svi studenti iz BiH trebali iskoristiti sve mogućnosti koje im se pružaju prijavljivanjem na Erasmus, Mevlana exchange ili slične programe, a onda pozitivna iskustva prenijeti i iskoristiti u našoj državi.

Zanimalo nas je i kako je izgledao prvi susret s novom okolinom, koliko se brzo snašao i prilagodio život, životu u drugoj državi?

Mogu kazati da sam se vrlo brzo snašao i prilagodio životu u Turskoj. Kultura, običaji, hrana i mnoge druge stvari u velikoj mjeri sliče našoj i zbog toga nisam imao nikakvih problema u navikavanju na novu sredinu. Novina za mene je bila što moj grad ima more i bilo je kul znajući da ljetnim danima uvijek mogu skoknuti do mora i osvježiti se.

Da li je bilo teško pronaći smještaj i nove prijatelje?

Pronalazak prijatelja ispočetka je bio pomalo težak jer većina Turaka nisu toliko dobri sa engleskim ali uprkos tome ostali strani studenti (od Rusije do Indonezije, Balija; od Japana do otočne države Komor) su živjeli slične ‘probleme’ tako da smo se zajedno više zbližili.

Međutim, vrijeme čini svoje pa kako kaže nakon nekog vremena i savladavanja jezika, prijatelja ali i onih koji bi željeli da se druže sa jednim stranim studentom pogotovo iz BiH ima i više nego dovoljno.

Pored toga dobro je znati, šta je to što drugu zemlju čini drugačijom, pa smo pitali za mišljenje o turskom načinu studiranja, ali i o profesorima i kolegama.

Mogu reći da me turski sistem studiranja, ocjenjivanja i uopćeno procesa obrazovanja apsolutno pozitivno iznenadio. Ovdje je u maksimalnoj mjeri iskorišten evropski način studiranja, a u novije vrijeme u većim turskim gradovima postoje univerziteti koji su usvojili i sistem studiranja koji mnogo sliči američkom i iz godine u godinu visokoškolsko obrazovanje napreduje u ovoj zemlji. Odnos profesor-učenik je na veoma zavidnom nivou. S profesorima imamo odličan odnos, od follow na Instagramu do toga da im se možemo obratiti kada god imamo neki problem ili prepreku koja ne mora biti nužno vezana za školsko gradivo. Većina generacija ili studenata jednog smjera imaju whatsapp grupe i/ili LAB grupe preko kojih komuniciraju, rade zadaće, pomažu jedni drugima ali i dogovaraju se za slobodne aktivnosti kao što su odlaženje na piknik u prirodu ili izlazak navečer.

A kao glavne razlike između studiranja u Bosni i Hercegovini i u Turskoj navodi da se u velikoj mjeri ogleda u odnosu profesor-učenik o kojem je bilo već riječi, također da je studiranje moguće na turskom jeziku, engleskom jeziku ili po sistemu 30% engleski 70% turski jezik, te da su prakse ne poželjne nego obavezan dio školovanja.

Očekivanja su u većini slučajeva uvijek velika, a stvarnost nam servira nešto o čemu vjerovatno nismo ni sanjali.

Kada sam došao nisam znao šta me čeka ali mogu reći da sam se iznenadio pozitivno i uvjerio da Turska zapravo liči kao na svaku drugu Evropsku državu iako je samo malim dijelom u Evropi. Obzirom da smo razgovor vodili pred sam kraj Erasmus programa, zanimalo nas je kakvi su sada dojmovi i koliko se mišljenje promijenilo.

Može se reći i da pojedini ljudi s Balkana imaju pogrešne pretpostavke o Turskoj pa čak i poneki stereotip ili predrasudu, ali u krajnjem slučaju mislim da bi trebali posjetiti Tursku što prije, te vjerujem da će pri povratku sigurno promijeniti svoje mišljenje.

Za kraj smo ostavili prostora, da nam student kaže svoje mišljenje, zašto se prijaviti na Erasmus razmjenu, a on nam je rekao da iskustva, znanja, uspomena i dobre zabave nikad nije dosta i da je to ono što Erasmus pruža.

Anisa Suljić 

SHARE

Pročitajte ostale članke iz ove kategorije: