Važno je da naši studijski programi budu usklađeni sa onim što se uči u inostranstvu, i da naši diplomci budu konkurentni na tržištu rada. Zato u internecionalizaciji univerziteta posebno mesto zauzima razmena, odnosno mobilnost studenata. U tu svrhu su i dva projekta Evropske unije Sipus i Fjuz.
„Vidimo kako drugi to urade, vidimo koje studente privlače drugi univerziteti, na koji način to rade, kako su im organizoveni sistemi za evidentiranje, vođenje studenata, pa ćemo probati da i mi optimizujemo naše načine i postupanja“, navodi Nada Kovečević, prorektor Univerziteta u Beogradu.
Vladimir Bumbaširević, rektor Univerziteta u Beogradu, ističe da se UB trudi da ugovore koje ima sa različitim univerzitetima širom svet, oko 200 njih, zaista sprovede sa papira u praksu.
Ništa manje nisu važni ni profesori. Ovoga jula Univerzitet u Beogradu dobio je deset novih gostujućih profesora.
„Da biste povećali kvalitet nastave važno je da dovedete kompetentne predavače. Imate neke oblasti koje su razvijenije van zemlje nego u zemlji, koja zahtevaju veća materijalna ulaganja i dobro je dovesti svakoga ko je prepoznat na tom svetskom nivou“, naglašava dekan ETF-a Univerziteta u Beogradu, Branko Kovačević.
Najveći broj predavaće na Filološkom fakultetu.
„To je izuzetno važno jer svi ne mogu da studiraju u inostranstvu niti da koriste Erazmus plus progarme tako da mi zaista na neki način svet donosimo u Srbiju. Sa druge strane, mi smo vrlo zainteresovani da doprinosimo internacionalizaciji univerziteta na taj način što svojim projektima poboljšavamo poziciju Beogradskog univerziteta i na Šangaskoj i na svim drugim listama“, ukazuje dekan Filološkog fakulteta UB Aleksandra Vraneš.
Elektronske komunikacije omogućavaju profesorima da tokom cele godine budu u kontaktu sa studentima.
Izvor: RTS