Noćno učenje ne pomaže

Zna se da aktivan i ispunjen studentski život ne podrazumeva samo učenje, niti samo izlaske i druženje kao dve zasebne, precizno razdvojene celine. On je svojevrsna sinteza svih sfera života. Umeće, ili pak umetnost, balansiranja između edukativnog i društvenog oplemenjivanja pojedinca često rezultira neprospavanim noćima. Uspeh u borbi sa vremenskim rokovima nije zanemarljiv, ali tu naša efikasnost i pamćenje plaćaju danak.

U borbi protiv otkucaja časovnika zarad što efikasnijeg korišćenja vremena za učenje studenti konzumiraju razne kofeinske napitke u svrhu održanja budnosti. Međutim, veza između učenja i sna mnogo je jača i bitnija. Prema stručnjacima sa odseka za medicinu sa Harvarda, san je veoma važan činilac u samom procesu učenja i prelaska informacije iz kratkoročne memorije u dugoročnu. Tri faze u procesu učenja su usvajanje, utvrđivanje i podsećanje. Nakon samog usvajanja određene informacije, sledi faza utvrđivanja tokom koje se ojačavaju veze u mozgu, što direktno vodi do utvrđivanja određene informacije kao upamćene.

Anketom koju je sprovela Zdravstvena asocijacija američkih koledža 2007. godine utvrđeno je da se čak 40 procenata studenata ne oseća odmornim duže od dva dana nedeljno. Nedostatak sna utiče na sva tri procesa učenja. Usvajanje novih informacija prilikom učenja, ali i prisećanje ranije naučenog je otežano nakon neprospavane noći. Ipak, najveća posledica nedostatka sna kada je u pitanju učenje je nemogućnost utvrđivanja informacije i ojačavanja sinapsi, budući da se taj proces odvija upravo tokom sna. Tokom celonoćnog učenja ova faza se u potpunosti zanemaruje, pa su studenti samim tim manje efikasni i produktivni. Iako se san može nekako i nadoknaditi u predstojećim danima, ono što se javlja kao pritajena opasnost je i postepeno zaboravljanje onoga što je naučeno prethodnog dana, kao i umanjena mogućnost ponovnog pristupanja toj informaciji u narednom periodu. Stoga se preporučuje da se izdvoji vreme za spavanje i da se san ne posmatra kao gubljenje dragocenog vremena, već kao svojevrstan podstrekač boljeg i dugoročnijeg pamćenja.

Kako je teško uskladiti fakultetske obaveze sa društvenim životom i kulturnim dešavanjima, a da pritom ne lišite sebe preko potrebnog sna, kao najbolja preventiva se preporučuje da ne odugovlačite i da sa učenjem počnete na vreme. Kada se već uhvatite u koštac sa vremenom, veoma je bitno da povremeno svoj organizam „častite“ dostojnim odmorom kakav je san i time na jednostavan način olakšate i ubrzate pamćenje. Ne zaboravite da se naspavate – uskladite lepo i korisno.

Autor: Dejana Koldžić

SHARE

Pročitajte ostale članke iz ove kategorije: