Univerzitet u Beogradu

Univerzitet u Beogradu – zgrada rektorata

Univerzitet u Beogradu je najviša, najstarija i najveća institucija visokog obrazovanja u Srbiji. To je državni univerzitet, čije su osnovne delatnosti visoko obrazovanje i naučno-istraživački rad. Sastoji se od 31 fakulteta, 11 naučnih instituta, Univerzitetske biblioteke i 8 centara.

Univerzitet u Beogradu datira sa početka XIX veka, od 1808. godine, kada je Dositej Obradović osnovao Veliku školu. Formalno je osnovan 27. februara 1905. godine, čime je prvi srpski Univerzitet dobio autonomiju, a kada se u njegovom sastavu nalazilo tri fakulteta – Filozofski, Pravni i Tehnički fakultet. Ova ustanova je u to vreme imala značajnu reputaciju, ne samo u Srbiji, već i u evropskim razmerama, a njeni najistaknutiji nastavnici su se školovali na vodećim inostranim univerzitetima.

Fakulteti Univerziteta u Beogradu su podeljeni u četiri organizacione grupacije fakulteta: društveno-humanističkih nauka, medicinskih nauka, prirodno-matematičkih nauka i tehničko-tehnoloških nauka. Akademski program studiranja je organizovan na četiri nivoa: osnovne akademske studije, master, specijalističke i doktorske studije. Studijski programi koji se izvode na fakultetima Univerziteta su usaglašeni sa principima Bolonjske deklaracije.

Na Beogradskom univerzitetu se danas školuje preko 85.000 studenata, na oko 150 programa osnovnih studija, kao i više od 1.700 poslediplomaca. Od njegovog osnivanja se obrazovalo oko 350.000 diplomiranih stručnjaka različitih profila, oko 23.000 magistara, oko 28.000 specijalista, kao i više od 13.200 doktora nauka. Nastavnici i saradnici Univerziteta u Beogradu predstavljaju najveći deo naučnog potencijala Srbije koji broji preko 7.000 članova.

Iz Beogradskog univerziteta su nastali – Univerzitet u Novom Sadu (1960), Univerzitet u Nišu (1965), Univerzitet u Prištini (1970), Univerzitet u Podgorici (1974), kao i Univerzitet u Kragujevcu (1976).

Rektorat Beogradskog univerziteta se nalazi u jednoj od najpoznatijih građevina u Beogradu, Kapetan-Mišinom zdanju, sagrađenom polovinom XIX veka kao privatna palata, a koju je kapetan Miša Anastasijević, jedan od najbogatijih Srba toga vremena, poklonio „svome otečestvu“.

Svojim velikim kadrovskim potencijalom i zajedničkim strateškim projektima, Univerzitet povezuje najznačajnije naučne institucije u zemlji i ostvaruje dobru saradnju sa velikim brojem visokoobrazovnih i naučnih institucija u svetu. O tome svedoče zaključeni sporazumi o saradnji sa brojnim inostranim univerzitetima, članstvo u Evropskoj asocijaciji univerziteta (EUA), Balkanskoj rektorskoj mreži, Mediteranskoj zajednici univerziteta, Komisiji za obrazovanje evropskog saveta, kao i drugim organizacijama od značaja za obrazovanje, nauku i kulturu.

Centar za razvoj karijere i savetovanje studenata univerziteta u Beogradu je osnovan kao članica Univerziteta u Beogradu, sa ciljem povezivanja diplomiranih studenata sa poslodavcima i razvijanja svesti studenata i diplomaca o savremenim uslovima poslovanja. Centar se nalazi u prostorijama rektorata Univerziteta u Beogradu i na raspolaganju je studentima kako bi im pomogao da razviju veštine i steknu saznanja od značaja za rad i zapošljavanje, da steknu radno iskustvo tokom studiranja, kao i da se upoznaju sa poslovnim svetom i njegovim pravilima.

Dan Univerziteta u Beogradu se obeležava 13. septembra, u znak sećanja na početak nastave na nekadašnjoj Visokoj školi u Beogradu. Univerzitet ima svoj grb, zastavu, pečat, rektorske insignije, rektorsku togu i svečanu odeždu lica koja se promovišu.

U toku dva veka postojanja, Univerzitet u Beogradu je služio svom narodu, a njegovi bivši studenti i nastavnici dali su ogroman doprinos našem kulturnom, naučnom, obrazovnom, političkom i privrednom životu.

Adresa: Studentski Trg 1, 11000 Beograd
Tel. 011 3207 400
Faks: 011 3207 481
veb sajt: www.bg.ac.rs
e-mail: kabinet@rect.bg.ac.rs

Spisak fakulteta Beogradskog univerziteta: